naslovna > O školi > 50. i 60. obljetnica rada

50. i 60. obljetnica rada


Logotipovi godišnjica Škole

 
   

 

 



   Logo 70. obljetnice            Logo  65. obljetnice                


     Logo 60. obljetnice         Logo 50. obljetnice  
 

     Dizajn DVD-a

 

 

                           

                   

                

Naslovnica Spomen DVD-a 60. obljetnice

Videozapisi:

       MULTIsšmbMEDIJA


   
Klikni na ikonu!

 

     

 

 


    

  

 

 


 


Naslovnica tiskane Spomenice   


Spomen knjiga 50 obljetnicd - pdf
Srednje školstvo u Labinu do 1945 - pdf
Od pijuka do kompjutora - pdf
Razvojni put srednjeg školstva na hrvastkom jeziku na Labinštini - pdf 
Djelovanje škole od 1976. do 1990. - pdf

 

Prije 50 godina započela je s radom rudarska industrijska škola na hrvatskom jeziku. Prilika je to da se prisjetimo važnijih događaja i rezultata rada i proteklog razdoblja i time službeno obilježi 50. godišnjica rada srednjih škola Labinštine na materinjem jeziku. Raznih oblika srednjoškolskog obrazovanja na talijanskom jeziku bilo je između dva rata i pratilo je zahuktalu iskopnu industriju (ugljen,  boksit, cement). Najveće domete je dostiglo Tehničkom rudarskom školom, ali je pravi procvat srednje obrazovanje doživjelo nakon oslobođenja, u vrijeme obnove porušene domovine, a posebno rudnika. Pristupilo se osposobljavanju potrebne stručne snage za rad  njemu. Na inicijativu Istarskih ugljenokopa otvara se na jesen 1946. godina Rudarsko-industrijska škola na hrvatskom jeziku kako bi se osposobio stanovit broj rudarskih rukovodilaca kao i zanatskih majstora. U prvoj šk.g. upisano je 128 učenika, a nastava je započela 14.10.1946. u Vinežu, u otežanim uvjetima rada i života, u barakama gdje su bili smješteni i učenici, sinovi naših rudara i seljaka pretežno iz Istre, potom Dalmatinske zagore te Bosne i Hercegovine. Uz trogodišnje školovanje budućih jamskih kopača, vršilo se obrazovanje metalaca raznih zanimanja i električara. Uz nastavnički kadar iz ondašnje hrvatske gimnazije u odgojno-obrazovnom procesu sudjelovali su inženjeri i tehničari zaposleni u rudniku, odgajatelji kao i instruktori praktične nastave.
RIŠ je postupno kadrovski i materijalno ojačala, obogativši svoje sadržaje i deficitarnim zanimanjima, tako se rodila šk.g. 1947./48. Škola učenika u privredi (ŠUP) mješovitih struka, zvanja i zanimanja. Godine 1960. se preobrazila u Školu s praktičnom obukom metalaca i rudara, a 1969./70. prestao je s radom rudarski odjel Škole s praktičnom obukom (ŠPO). U toj prvoj fazi razvitka srednjoškolskog obrazovanja na Labinštini treba posebno zabilježiti osnivanje 1948. i do 1954. rad Radničkog rudarskom tehnikuma s rudarskom, strojarskim i elektro odsjekom saveznog značaja. Starosna dob polaznika bila je 25-30 godina, a bili su uglavnom domski smješteni ili u sadašnjoj zgradi. Šk.g. 1950./51. u tehnikum pristižu svršeni učenici RIŠ-a, koja potpuno seli iz Vineža u Labin, gdje je osposobljena zgrada sadašnje škole. Naime, još su Talijani započeli njezin izgradnju 1940., planirajući da postane bolnica, ali su ubrzo prekinuli s radovima. Iza oslobođenja onako nedovršena poslužila je za smještaj ratnih zarobljenika, a od 1949. za smještaj i nastavu učenika rudarskog tehnikuma. Zahvaljujući velikom razumijevanju uprave IUR-a, u čijem su “pogonu” bile Rudarsko-industrijska škola, Škola učenika u privredi i Radničko-rudarski tehnikum, uvelo se centralno grijanje, kompletno uređenje drvenarije, električne rasvjete, nabavljena osnovna sredstva.
Kako je rastao broj nastavnika, odgajatelja i učenika tako se stvarala solidan osnova za osmišljen kulturni, prosvjetni, sportski i zabavni život, koji se izrazio u radu dramskih, literarnih, recitatorskih, sportskih i glazbenih grupa.
Usporedo s jačanjem mreže srednjih stručnih škola osjećala se sve veća potreba za osnivanjem općeobrazovne škole - gimnazije, budući da je mladež Labinštine morala polaziti gimnaziju u Pazinu, Puli i Rijeci. Uz ogromne napore i angažiranje nastavničkog vijeća i ravnatelja Tehnikuma prof. Stjepana Matečića i gradske vlasti. Gimnazija je proradila početkom u šk.g. 1954./55., što je predstavljalo značajan kulturno-politički događaj za Labinštinu i šire. U prvoj šk.g. bilo je upisano 50 učenika (33 djevojke) u dva razredna odjela. Za svoj rad Gimnazija je koristila dio školske zgrade u kojoj se održavala teoretska nastava stručnih škola. Od te prve generacije na kraju šk.g. 1957./58. uspješno je završilo maturu 31 redovni i 35 izvanrednih učenika. Od 36 maturanata labinske Gimnazije 23 je završilo fakultete, neku drugu visoku ili višu školu, a ostali su se zaposlili  po završetku gimnazijskog školovanja.
Sredinom 60-ih godina, u skladu s promjenama u strukturi privrede općine Labin, ukazala se potreba udruživanje svih srednjih škola, kao što je bilo do 1965. godine, tako da je 1. rujna 1966. počeo s radom Srednjoškolski centar “Mate Blažine” Labin, što je značilo novu fazu u razvitku labinskog srednjeg školstva. U 1971. je osnovana Opća srednja škola s metalskim, elektro, ekonomski i drugim usmjerenjima. Od 1966. do danas Centar je mijenjao svoju unutrašnju organizaciju prema potrebama i zahtjevima reforme usmjerenog obrazovanja, činio napore za još bolje kadrovsko, materijalno i prostorno ekipiranje i u tome je imao značajnih uspjeha. Srednje su labinske škole bile tvornice stručnih kadrova. U proteklih 50-ak godina u njima je završilo školovanje preko 10.000 polaznika.

Popis maturanata od šk. god. 1948./49-1997./98. OVDJE!

Obilježavanja obljetnica generacija maturanata

Recentno:
4.9.2016. 
Bivši gimnazijalci obilježili 50. obljetnicu mature - nasifoji.com
21.8.2016. Bivši maturanti ŠUP-a proslavili 50 godina mature - nasifoji.com
23.7.2016. Nekadašnji srednjoškolci proslavili 55 godina mature - nasifoji.com
8.7.2016. Strojarski tehničari proslavili 50. obljetnicu mature - nasifoji.com
14.6.2016. Bivši maturanti proslavili 20. obljetnicu mature - nasifoji.com
31.5.2016. Labinski ekonomisti proslavili 10 godina mature - nasifoji.com
Ranije:
19.8.2011. 50 godina mature labinske škole s praktičnom obukom - nasifoji.com

Fotogalerija:
Obljetnice škole - ssmb.hr