naslovna > Arhiva novosti > SŠMB među 41 strukovnih škola koja konkurira za milijardu kuna iz EU fondova

SŠMB među 41 strukovnih škola (10 iz područja elektrotehnike) koji su konkurirali za milijardu kuna iz EU fondova

1.8.2018. SŠMB se nije našla među 25 strukovnih škola odabranih za Regionalne centre kompetentnosti Iako Srednja škola Mate Blažine nije našla u društvu 25 strukovnih škola odabranih 23. srpnja za Regionalne centre kompetentnosti  od strane Vijeća za strukovno obrazovanje, ponosni smo na činjenicu da smo kao mješovita-polivalentna škola temeljem sveobuhvatne evaluacije MZO-a (po materijalnim, prostornim i ljudskim potencijalima) visoko rangirani među 10 najkvalitetnijih strukovnih škola u području elektrotehnike i računalstva, odnosno ukupno 41 strukovnih škola koje su imale uvjete da postanu Centrima u RH (od 388 njih). Regionalni centar kompetentnosti u (pod)sektoru elektrotehnike u našoj će regiji biti Tehnička škola Karlovac ("čista" tehnička-strukovna škola koja u prvu godinu upisuje 160 učenika za CNC operatere, strojobravare-tokare, automehaničare, vozače motornih vozila, elektroinstalatere-eelektromehaničare, instalatere grijanja i klimatizacije-vodoinstalatere, strojarske računalne tehničare i elektrtotehničare: http://www.tehnicka-skola-karlovac.hr/).
Odabranim Centrima čestitamo i želimo puno uspjeha u provođenju istinske reforme strukovnog školstva, koju je pokrenulo MZO na čelu s ministricom Blaženkom Divjak i njezinim zamjenikom, gospodinom Vladom Prskalom, koji je najzaslužniji što se našem strukovnom školstvo konačno pridaje veći značaj te da će se konačno dogoditi veliki zaokret prema kvaliteti obrazovanja za potrebe tržišta rada.
Zahvaljujemo svima onima koji su nas doveli nadomak cilju - svim dosadašnjim učenicima, nastavnicima, nenastavnom osoblju i organizacijsko-razvojnoj službi Srednje škole Mate Blažine koji su doveli Školu sa svojim rezultatima i aktivnostima do toga da se sa svim svojim područjima rada i zanimanjima nađe u elitnom društvu najkvalitetnijih škola iz područja elektrotehnike. Posebne zahvale idu školskom timu izrađivača Razvojnog plana, kojeg je trebalo u jako kratkom roku napisati, predvođenim stručno-razvojnom službom i tajnicom, članovima stručnog aktiva elektrotehnike naše škole i partnerske škole - Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina, uz stručnu pomoć vanjske konzultantice u području obrazovanja.
Zahvaljujemo se našemu osnivaču – Istarskoj županiji, županu Valtera Flegu i pročelnici Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Patriciji Percan, što su nas kao potencijalni Centar kompetentnosti najprije uvrstili u Strategiju razvoja Istarske županije do 2020. te na temelju potvrđenih potencijala (rezultat sveobuhvatnog upitnika MZO-a) kandidirali nas za  Regionalnog centra kompetentnosti u (pod)sektoru elektrotehnike, kao što su učinili sa Školom za turizam, ugostiteljsko i trgovinu iz Pule u sektoru ugostiteljstva, koja je na kraju i odabrana. Uz njih značajnu ulogu imao je Grad Labin - od iskazanog interesa od još prije 3 godine i uvrštavanja u Strategiju razvoja Grada Labina do 2020. kao budućeg Centra kompetentnosti do odlučne podrške gradonačelnika Valtera Glavičića i Gospodarskog vijeća Grada Labina kako bi se čim spremnije kandidirali.
Bez obzira što Srednja škola Mate Blažine nije odabrana u ovom krugu i dalje će raditi na unaprjeđenju kurikuluma na području elektroenergetike kao i dosad sukladno zahtjevima struke i potrebama gospodarstva Labinštine. Uz uvijek dobrodošlu potporu lokalnog gospodarstva Škola će nastaviti raditi na poboljšanju svojih prostornih uvjeta te unaprjeđenju i modernizaciji postojećih obrazovnih programa, slijedeći svoju misiju i viziju:
Osvješćivanje potreba i aktivnog pokretanja promjena za očuvanje vrijednosti, načina života i regionalnog gospodarstva u području elektroenergetike, unaprjeđenjem inicijalnog strukovnog obrazovanja, obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja temeljenog na radu, znanosti i inovacijama - trokutu znanja.”
Zahvaljujemo se na potpisanim Ugovorima o suradnji s gospodarskim subjektima i udrugama na lokalnoj razini (16), s visokim obrazovanjem i znanosti (Politehnika Pula, Tehnički fakultet Rijeka), ustanovama strukovnog obrazovanja (9), te međunarodnim centrima izvrsnosti (7), čime su dionici i partneri potvrdili volju i spremnost za uspostavljanje i provođenje međusobne dugoročne suradnje u cilju objedinjavanja znanja, iskustava i resursa. S njima ćemo nastaviti suradnju.
Zahvalni smo svima koji su nas bodrili i podupirali na tom putu, prvenstveno učenicima i djelatnicima naše škole kao i medijima koji su prenosili naš entuzijazam i spremnost na nove izazove, a koji neće splasnuti već će i dalje rasti očekujući novu priliku.
Zasad - od sljedeće školske godine u potpuno energetski obnovljenu školu i dio školske radionice uvodimo e-dnevnik, kabinetsku nastavu i obrazovanje odraslih za elektrotehničare...
(Detaljnije: OVDJE!OVDJE! i OVDJE!).


23.7.2018. 25 strukovnih škola odabrano za regionalne centre kompetentnosti. Među njima, nažalost, nije se našla Srednja škola Mate Blažine iz Labina Idućih godina 25 strukovnih škola djelovat će kao regionalni centri kompetentnosti, koji će pridonijeti višoj kvaliteti strukovnog obrazovanja, ali i gospodarskom rastu i demografskoj obnovi, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Izabrane na javnom pozivu između 42 kandidature, te škole sada imaju mogućnost uz pomoć EU fondova dobiti novu opremu, nove smještajne kapacitete za učenike i učitelje, više konkretne prakse za učenike, ulazak učenika u svijet rada, tijesnu suradnju s poslodavcima te edukaciju učitelja.
Sredstva, u iznosu oko milijardu kuna, osigurana su u operativnim programima „Konkurentnost i  kohezija 2014. - 2020." i „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020".
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da su imenovanja tih 25 regionalnih centara svojevrsne ulaznice u dva fonda, za opremanje, osuvremenjivanje i razvoj regionalnih centara u pet prioritetnih područja - Turizam i ugostiteljstvo, Strojarstvo, Elektrotehnika i računalstvo, Zdravstvo  i Poljoprivreda.
Po njezinim riječima, to je revolucionarni iskorak za strukovno obrazovanje, ne samo po iznosu sredstava koja se ulažu, nego i po ideji regionalnih centara koji povezuju škole, veleučilišta i poslodavce, sve uz potporu resornih ministarstava.
Divjak je podsjetila da je strateški temelj centara u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije prihvaćenoj 2014. godine, koja je predviđala njihovu uspostavu, dok je izmjenama u Zakonu o strukovnom obrazovanju to i omogućeno.
Osim broja bodova prema kvaliteti prijava kod odabira škola, uzet je u obzir i broj učenika u pojedinom sektoru, ali i regionalna rasprostranjenost - vodilo se računa da se, koliko je moguće, u svakoj županiji uspostavi centar kompetentnosti.
Odabrane škole sada će moći ulagati u infrastrukturu, kako bi učenici mogli raditi s najboljom opremom te uspostaviti kontakt s poslodavcima, tako da, kada završe školu, budu osposobljeni za buduća radna mjesta ili u nekim slučajevima za nastavak školovanja.
Divjak kaže da bi se natječaji iz dva fonda trebali raspisati već u rujnu. „Sigurna sam da će se uz našu pomoć i pomoć ostalih ministarstava, kvalitetno pripremiti prijedloge za povlačenje tih sredstava, a u radu s resornim ministarstvima prepoznat će se koji su to dodatni programi i cjeloživotni programi koji trebaju određenom sektoru", ustvrdila je.
Kao ogledni centar kompetentosti prepoznata je Srednja škola Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda u sektoru poljoprivrede koja je, ističe Divjak, „primjer dobre prakse škole koja je samostalno ostvarila preduvjete za centar kompetentnosti uz pomoć predpristupnih fondova". Njima će se omogućiti da odrade mentorski posao za centre koji se sada formiraju.
Pomoćnik ministrice Vlado Prskalo, s dugogodišnjim iskustvom u radu sa strukovnim školama u Hrvatskoj i inozemstvu, kaže da će Ministarstvo raditi na tome da se centri kao mjesta izvrsnosti učenja uspostave u što kraćem vremenu.
„Kroz te centre želimo popraviti kvalitetu strukovnog obrazovanja, koje je nepravedno možda malo marginalizrano, ali vrlo brzo to ćemo promijeniti, treba nam kvalitetna i uspješna radna snaga", istaknuo je.
Ocijenio je da uspostava centara kompetentnosti omogućuju gospodarski rast i demografske promjene, jer mladi više neće imati potrebe odlaziti iz Hrvatske na rad u inozemstvo.
„Nemamo razloga biti zemlja iz koje mladi odlaze, jer ovdje ne mogu pokrenuti posao, dodao je, podsjetivši da takvi centri postoje u Europi od 1984., pošto je industrija prepoznala potrebu brzih promjena u obrazovanju.
Prskalo ističe kako je bitno vratiti izvrsnost u strukovnu školu, kao i privlačnost zanimanja, škole koje vole djeca i nastavnici. „Oko 60 do 70 posto učenika ide u strukovne škole i sigurno zaslužuju bolje prostorno-nastavne i kadrovske uvjete", napomenuo je, dodavši da je u strukovnim školama u Hrvatskoj vrijeme stalo prije četrdeset godina.
„To će se kroz ovakve centre mijenjati, kao i postojeći programi koji su zastarjeli i nikome ne trebaju, nastavnici, projektne aktivnosti", napomenuo je.
Budući regionalni centri kompetencije su Srednja škola Zabok, Turističko-ugostiteljska škola Split, Ugostiteljsko-turistička škola Osijek, Ugostiteljska škola Opatija, Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik, Tehnička škola Čakovec, Tehnička škola Slavonski Brod, Strukovna škola Vice Vlatkovića Zadar, Srednja strukovna škola Velika Gorica, Strojarska tehnička škola Fausta Vrančića Zagreb, Industrijsko-obrtnička škola Šibenik, Tehnička škola Karlovac, Elektrotehnička i prometna škola Osijek, Tehnička škola Ruđera Boškovića Zagreb, Tehnička škola Sisak, Obrtnička škola Koprivnica, Obrtna tehnička škola Split, Poljoprivredno-prehrambena škola Požega, Srednja škola „Arboretum Opeka" Marčan, Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci, Medicinska škola Varaždin, Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar, Škola za medicinske sestre Mlinarska i Medicinska škola Bjelovar.
(Preuzeto: Hina)
Poveznica:
25 strukovnih škola odabrano za regionalne centre kompetentnosti - mzo

17.7.2018. Labinska kronika (TV Nova Pula) U Labinskoj kronici ovoga mjeseca najavljujemo investiciju na vodovodnoj mreži prema selima Bartići, Junac i Gora Glušići, kandidaturu labinske srednje škole za regionalni centar kompetentnosti (11.29-19.11 min.), projekte MINE TOUR i INSPIRACIJA kojima Grad Labin dobiva gotovo 3 milijuna kn bespovratnih sredstava, feštu Petrova i otvaranje Labin Art Republike te tradicionalni kamp „Duga“ labinskog Crvenog križa.
Labinsku kroniku možete pogledati OVDJE!


14.07.2018.  Strukovno obrazovanje pred povijesnim zaokretom: kurikulum za dobrog poduzetnika
Strukovno obrazovanje, ružno pače obrazovnog sustava koje pohađa čak dvije trećine hrvatskih srednjoškolaca, nakon desetljeća zanemarivanja nalazi se pred povijesnim zaokretom. Obrazovanju koje je posljednjih desetljeća postalo odlagalište stare krame ražalovane hrvatske industrije, dosadnih programa i nositelja diploma iza kojih ne stoje strukovne kompetencije, na raspolaganju je za transformaciju gotovo milijardu kuna europskoga novca.
Ta su sredstva jedan od ključnih elemenata koje bi strukovne škole trebale pretvoriti u labuda hrvatskog obrazovanja. Promjene još čine uvođenje dualnog obrazovanja, stvaranje središta kompetentnosti i kurikularna reforma. Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja zadužen za strukovno obrazovanje Vlado Prskalo, kao ravnatelj je preporodio nekadašnju Poljoprivrednu školu u Slavonskom Brodu, čiji se uspjeh nametnuo kao uzor za promjene u hrvatskom strukovnom obrazovanju. Strukovne škole vidim kao temelj obnove hrvatskoga poduzetništva i kao snagu koja, ako je podržimo drugim mjerama, može bitno utjecati i na demografske trendove u Hrvatskoj, ističe pomoćnik ministrice Prskalo i dodaje, ne bez zebnje: "Moramo iskoristi tih milijardu kuna. Ako to nismo u stanju, stvarno smo nesposobni".
Kakve škole želimo?
Predstavljajući sliku budućih škola i govoreći o dosadašnjem tijeku priprema, Prskalo navodi da je donesen Zakon o strukovnom obrazovanju – uz brojna velika protivljenja – izrađen plan za mrežu centara kompetentnosti, čiji će nositelji biti uskoro poznati, izrađen je nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje i pripremljeno dualno obrazovanje kao njegova vrlo važna sastavnica. Trasiramo dugoročni razvojni put strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Želimo izvaditi iz škola primitivnu, i opremiti škole suvremenom tehnologijom, te da učionice budu lijepe i ugodne za rad. Uložit ćemo puno novca u nastavnike, koji su najjača karika, i omogućiti im da rade u najboljim uvjetima, objašnjava Prskalo.
Centri kompetentnosti
Polovicom lipnja raspisali smo poziv osnivačima da kandidiraju najbolje škole za centre kompetentnosti, a prethodno smo obišli brojne škole u svim županijama osim u Dubrovačko-neretvanskoj. Stigle su prijave 42 škole kandidata – ja sam ih očekivao oko 50 – od kojih 41 ima uvjete. Na temelju 66 kriterija rangirali smo svih 388 škola, a Vijeće za strukovno obrazovanje pregledat će prijave i napraviti rang listu škola. Na temelju toga ćemo proglasiti između 20 i 25 centara kompetentnosti u pet sektora: u sektoru poljoprivrede, u sektoru strojarstva, u sektoru elektrotehnike, zdravstva i IT-a, ističe.
Dualno obrazovanje - gospodarstvo na ispitu
Dualno obrazovanje je oblik u kojemu uz škole aktivno sudjeluje gospodarstvo. Ako gospodarstvenik želi školovati učenike, npr. 100 zidara, Ministarstvo to odobrava i osigurava dio troškova, uz uvjet da gospodarstvo uzima učenike na praksu, osigurava im mentore, daje im plaću, radni staž i tri godine ih aktivno prati. "Nakon toga može reći da je to njegov radnik", kaže Prskalo.
Ministarstvo je dualno obrazovanje osmislilo koristeći se iskustvima gospodarskih komora iz Hrvatske Njemačke i Austrije, uz suradnju s tvrtkama iz Hrvatske koje su spremne ići u taj aranžman. Trinaest ustanova strukovnog obrazovanja kreće s četiri kvalifikacije u raznim dijelovima Hrvatske. To su prodavač, za koje su zainteresirane uglavnom strane kompanije u više škola u Hrvatskoj, dimnjačar i staklar u Zagrebu, te kozmetičar u Zagrebu i Varaždinu.
To je za sada mali broj, oko 500-600, maksimalno tisuću učenika, ali smo time gospodarstvo stavili na jedan veliki ispit: je li spremno sudjelovati u sustavu obrazovanja ili će se i dalje oslanjati na radnu snagu sa strane. Ovo je pilot projekt dualnog obrazovanja, kaže Prskalo.
Ako ste ozbiljan poduzetnik, ako želite imati dobru firmu, nije dovoljno samo dobro vodstvo, nego i dobri radnici. Imate priliku sudjelovati u obrazovanju radnika. Polako uvodimo taj sustav, ali nećemo gasiti stari, idemo korak po korak, dodaje. Paralelno se radi i nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje koji obuhvaća 100 plus 100 novih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. Cijela priča s reformom, uključujući opremanje škola, educiranje nastavnika i sve ostalo, ne smije trajati više od tri godine, dakle do 2021. godine, no prve suštinske promjene kreću već od ove jeseni, kaže Prskalo.
Iskustva Slavonskog Broda
Prskalo s rezervom govori o vlastitim iskustvima ravnatelja Srednje škole Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu. Godinama, kaže, nije mogao naći partnera u općini Brod i županiji te je uzalud kucao na vrata Ministarstva. "Rekli su: nema vas u proračunu, nemate ništa", dodaje. To ga je natjeralo da "uzme stvari u svoje ruke" te se okrenuo europskim fondovima, gdje je stekao poznanike među ekspertima u sustavu obrazovanja u Nizozemskoj. Oni su pomogli u profiliranju škole, ali smo morali napravili istraživanje od Bjelovara do Iloka, koje je pokazalo da škola treba obrazovno i gospodarski, lokano i s europskog aspekta. Iznad svega mora postojati interes za takvom školom. Kad su poljoprivrednici vidjeli da im prinos po hektaru više neće biti 3-4 tone voća nego da može biti 40-50 tona voća, i ne 3-4 tone pšenice nego 10 do 12 tona, shvatili su da im takva škole treba, kaže i dodaje: "Kurikulum škole je u funkciji tržišne utakmice, odnosno tržišnog gospodarstva". Promjene su trajale 3-4 godine. Promijenili su se programi, nastavnici i oprema, ali i paradigma strukovnog obrazovanja. Realizirali smo više od 23 projekta, za koje je ukupno doneseno 56 milijuna kuna i uloženo u prostor, kaže i napominje: "U kešu!".
Kurikulum za dobrog poduzetnika
Prskalo ukazuje na važnost promjena kod nastavnica i nastavnika. Oni se mijenjaju personalno i kroz pristup radu. Mijenjaju se pod utjecajem novih tehnologija, mijenja ih komunikacija s fakultetima i s inozemnim stručnim institucijama, s poljoprivrednim institutima. "Nastava više nije ista, nego vi postajete dio te šire priče", napominje.
To je zakon spojenih posuda koji dolazi do krajnjeg učenika. On mora imati interes upisati takvu školu i postaje ponosan što ju je završio. Dobio je znanje koje mu nikad nitko ne može uzeti, dodaje. Prskalo navodi primjer kako kurikulum djeluje na promjene škole. Da bi izišli na tržište i pokazali da dobro učite djecu, morate imati proizvod koji će netko platiti. To ne možete postići vježbanjem na powerpoint prezentaciji. Ali, ako dijete obuče radno odijelo i sjedne u kombi sa svim mjernim instrumentima, izrađenim planovima i svom mogućom dokumentacijom, dolazi u vaše dvorište i vi mu kažete ja hoću ovdje bazen, ovdje vrt, ovdje cvijeće zeleno, žuto, to će vam učenici srednje stručne projektirati i za sedam dana vi ćete imati realiziranu uslugu, a mi drugog učenika, kaže Prskalo. Učenik uz izvrsne nastavnike dobro uči i za četiri godine stekne takvu sigurnost da je u stanju otvoriti svoj biznis i postati dobar poduzetnik. Dok god ne iziđete iz učionice na tržište, gdje ste u konkurenciji sa svim ostalima, nemate osjećaj da ste dobri, kazao je Prskalo i dodao: prije su se djeca i roditelji stidjeli naše škole, a sad su se najednom počeli njome ponositi. Učenici koji su išli u školu prije 30 godina, počeli su govoriti: "Pa i ja sam bio učenik u toj školi", ističe.
"Da je lako, svi bi mijenjali“
Pomoćnik ministrice Vlado Prskalo ističe da do ovog saziva nitko u Ministarstvu nije imao želje mijenjati strukovno obrazovanje. "Od svih ministara zadnjih 30 godina, da ih ne nabrajam, uvijek su strukovno obrazovanje stavljali sa strane". Kad je za ministricu došla Blaženka Divjak, pozvala ga je, kaže, da svojim iskustvom pokuša promijeniti strukovno obrazovanje. Tako sad moram raditi ono što prije nisam volio, kaže i dodaje da se radi o glomaznom školskom sustavu u kojem se ne može uvijek utjecati na promjene.
Evo, sad su bili upisi, i uz odriješene ruke školama da upisuju samo što smatraju da im treba, i uz sve naše molbe prema Ministarstvu obrta, Ministarstvu gospodarstva, lokalnoj samoupravi, županima, uredima državne uprave, oni su upisali programe za koje su bili sigurni da će im popuniti norme i da će nastavnici imati svoju kvotu. Nije ih dovoljno briga što će na birou ponovno biti 10, 20, 30 ili 50 tisuća ljudi koji ne znaju šta će sa sobom, uzdiže ruke Prskalo.
On, međutim, ističe i pozitivne primjere. "Krapinsko-zagorska županija predložila je da im pomognemo da otvore smjer CNC operatera, jer se ta djeca imaju šanse zaposliti, i mi smo intervenirali i odobrili zahtjeve koji dolaze iz gospodarstva. Imali smo i zahtjev iz Križevačko-koprivničke županije koji smo također odobrili", ističe Prskalo.
Nakon godine dana iskustva u Ministarstvu, Prskalo priznaje: "Znao sam da je sustav teško mijenjati, ali da je tako teško, nisam znao. Osporavaju nas pseudo-stručnjaci, novinari, politika, neki iz sindikata, ali i ljudi iz sustava. Međutim, ako se ne počne raditi na promjenama, nikad se neće ništa dogoditi. Mi ih moramo inicirati. Zato sam obišao sve županije osim Dubrovačko-neretvanske, bio u svakoj školi sa svakim županom razgovarao i svi su pristali na centre kompetentnosti", kaže i dodaje: "Da je to lako promijeniti, to bi učinio svatko".
Škola i politika: napraviti Irsku u Hrvatskoj
Pomoćnik ministrice naglašava da mjere donose priliku mladima da ostanu kod kuće, u svojoj zemlji nauče ono što bi sutra naučili u Irskoj, i da stvaraju mogućnosti da plaća zaposleniku u Hrvatskoj ne bude manja nego u Irskoj. Možemo zaustaviti mlade obrazovane ljude da odlaze. Ne da ih želimo nagovarati da ostanu pa da im bude isto, nego im dajemo alat da nauče ovdje i ovdje vide priliku za dobar život. A ovdje su svi njegovi i sve njegovo, kaže Prskalo i dodaje da to ne može napraviti samo jedno ministarstvo, nego sva zajedno. Ne možete reći našim političarima da su sustavno ušli u demografsku priču, ako ženu koja ostane trudna, skinu s plaće na 800 kuna pa ona jadna ne može platiti režije. Nađite načina da ih podržite, novca ima, dajte da mogu imati djece koja će sutra popuniti naš prostor i činiti društvo prosperitetnim, ističe.
Nama je travanj 2019. rok da na strukovno obrazovanje "spiskamo" 975 milijuna kuna i to je za mene velik izazov. Radim za svoju unuku, ne radim za plaću niti i za kakvu čast. Došao sam ovdje jednako kao što sam otišao u Domovinski rat, ne da ostvarim neke sitne interese, nego da poginem. Ne zanimaju me rezanja vrpca i domjenci, niti da budemo smokvin list za PR priče, nisam taj tip i to me ne zanima, podvlači promicatelj strukovnog obrazovanja Vlado Prskalo i zaključuje: "Nemam nikakve kalkulacije: ili ovo ili ništa!"
(Prenosimo: Hina)
Poveznice:
Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo u posjetu SŠMB-u - ssmb.hr


U sklopu reforme strukovnog obrazovanja i osiguranih milijardu kuna iz EU fondova za regionalne centre kompetentnosti, pregledane su sve kandidature pristigle na Javni poziv osnivačima za kandidiranje strukovnih škola za imenovanje regionalnim centrima kompetentnosti. Radna skupina Vijeća za strukovno obrazovanje utvrdila je kako su na javni poziv pristigle ukupno 42 kandidature, a njih 41 zadovoljilo je uvjete propisane Zakonom o strukovnom obrazovanju i dokumentom Mreže regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Slijedi postupak ocjenjivanja dostavljenih razvojnih planova tih kandidatura, a imenovanje otprilike 25 centara kompetentnosti očekuje se do sredine srpnja.

„Centri kompetentnosti donose novu opremu strukovnim školama, nove smještajne kapacitete za učenike i učitelje, više konkretne prakse za učenike, ulazak učenika u svijet rada, tijesnu suradnju s poslodavcima te edukaciju učitelja. S milijardu kuna iz EU fondova pokrećemo reformu nepravedno zaboravljenoga strukovnog obrazovanja. U centrima kompetentnosti učenici će imati priliku učiti u uvjetima kakvi će ih kasnije dočekati na radnome mjestu“, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak.

                                                                     Ekipa TV NOVE u posjeti školi
Jednu ili više kandidatura podnijele su sve županije i Grad Zagreb, osim Virovitičko-podravske županije i Ličko-senjske županije koje nisu podnijele samostalne kandidature. Na razini podsektora najviše je pristiglih kandidatura u području elektrotehnike (10), slijedi poljoprivreda (9), turizam i ugostiteljstvo (8), zdravstvo (8) te strojarstvo (7). Jedna kandidatura nije zadovoljila uvjete propisane Javnim pozivom s obzirom na to da je bila riječ o prijedlogu škole koja nije na popisu škola koje su osnivači mogli kandidirati za regionalne centre kompetentnosti.
Pregled kandidatura za RCK nalazi se u tablici OVDJE!
(Službene stranice MZO - mzo.hr)


20.6.2018. SŠMB - ustanova za strukovno obrazovanje s potencijalom i najvećom razinom spremnosti za imenovanje RCK-om (Regionalnim centrom kompetentnosti) Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Odluku o donošenju Mreže regionalnih centara kompetentnosti za čije je opremanje osiguralo milijardu kuna iz EU fondova. Misao vodilja je da se neke od postojećih strukovnih škola imenuju Regionalnim centrima kompetentnosti (dalje u tekstu: RCK) koji će predstavljati mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojima će se provoditi programi redovitoga strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja, kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja. Planirano je osnovati do 25 regionalnih centara kompetentnosti diljem Hrvatske poštujući pri tome područnu zastupljenost, ravnomjerni regionalni razvoj, potrebne prostorne, materijalne i kadrovske uvjete kao i potrebu za optimalni broj centara s obzirom na broj polaznika, ustanova za strukovno obrazovanje te potrebe tržište rada.
Regionalna područja u RH
U ovoj fazi, imenovanje RCK-a bilo je usmjereno na sektore turizma i ugostiteljstva, strojarstva, elektrotehnike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, poljoprivrede i zdravstva uzimajući u obzir nacionalne/regionalne prioritete i potrebe tržišta rada. Strukovne škole grupirane su u 5 regija pri čemu je Istarska županija pridružena Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Zadarskoj županiji. Odlukom je definirano da se za RCK predlažu ustanove za strukovno obrazovanje s izrazitim potencijalom, koji se procjenjuje temeljem definiranih parametara. Nakon provedenog bodovanja, u navedenoj regiji, Srednja škola Mate Blažine Labin visoko je pozicionirana u obrazovnom (pod)sektoru Elektrotehnike (U RH ima 66 škola s potencijalom u tom podsektoru). Stoga je Istarska županija kao osnivač odlučila predložiti našu školu za RCK, uz  svesrdnu podršku lokalne zajednice i Grada Labina, nakon čega je izrađen razvojni plan za petogodišnje razdoblje.  Plan se temelji na jačanju suradnje s dionicima gospodarskog sektora, ali i obrazovnim ustanovama, visokim učilištima, institutima, znanstvenim centrima izvrsnosti i međunarodnim centrima, što je potkrijepljeno zaključenim ugovorima o poslovnoj suradnji.
Suradnja će se realizirati kroz korištenje svih resursa RCK-a za potrebe strukovno-teorijske nastave i učenja temeljenog na radu, kroz kontinuirano profesionalno usavršavanje nastavnika, uvođenje novih tehnologija u nastavni proces, kontinuiranu modernizaciju strukovnih kurikuluma sukladno potrebama tržišta rada poštujući pri tome metodologiju HKO-a, zajedničku projektnu djelatnost, promidžbene aktivnosti, provedbu raznih seminara i stručnih skupova i slično.
Obrazovanje koje će se provoditi u RCK-i bit će usmjereno na učenike, studente, odrasle polaznike, nastavnike i mentore kod poslodavaca, zaposlene i nezaposlene kojima će se omogućiti stjecanje dodatnih kompetencija te na osobe s invaliditetom i učenike s teškoćama u posebno prilagođenim programima s ciljem njihova socijalnog uključivanja. Temeljna obilježja RCK-a su inovativni modeli učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetna infrastruktura, konstruktivna i kreativna suradnja sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice. Škola se posebno fokusirala na područje elektroenergetike obzirom na dugogodišnju tradiciju usmjerenosti lokalnog gospodarstva u tom području, te desetljeća pripremanja i obrazovanja kadrova koja su pratila promjene tehnologije dokaz su spremnosti na preuzimanje odgovornosti za unaprjeđenje postojećih programa i uvođenje novih kurikuluma kroz učenje temeljeno na radu.
RCK-i su sa svojim resursima izvrsna prilika za unaprjeđenje sustava strukovnog obrazovanja u cijeloj regiji te daju priliku svim učenicima da steknu kompetencije sukladno potrebama tržišta rada, ali i nastavak obrazovanja.
Regionalni centar kompetentnosti (RCK) za strukovno obrazovanje i osposobljavanje pri SŠMB-u mjesto je izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u obrazovnom (pod)sektoru Elektrotehnika. Sinergija obrazovanja i tržišta rada (koja ima za cilj osposobiti učenike i polaznike kao ključne za poslovni proces pojedinog gospodarskog subjekta), dugogodišnja tradicija usmjerenosti lokalnog gospodarstva na područje elektroenergetike te desetljeća pripremanja i obrazovanja kadrova (koja su pratila promjene tehnologije za potrebe TE Plomin) dokaz su naše spremnosti na preuzimanje odgovornosti za unaprjeđenje postojećih programa i uvođenje novih kurikuluma kroz učenje temeljeno na radu.
Temeljna obilježja RCK  jesu inovativne metode poučavanja i inovativni modeli učenja, učenje temeljeno na radu za učinkovitije uključivanje polaznika na tržište rada, prihvaćanje potreba polaznika s teškoćama i drugih ranjivih skupina, omogućena vertikalna prohodnost za nastavak obrazovanja, izvrsnost nastavnika, visokokvalitetna infrastruktura, konstruktivna i kreativna suradnja sa socijalnim partnerima, javnim sektorom, gospodarskim subjektima, visokim učilištima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice.
Mogućnosti koje će RCK osiguravati korisnicima
- za potrebe uspostave RCK-a, Škola i Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin (Partnerska škola) u mogućnosti su ponuditi dionicima RCK-a proširene sadržaje i specijalizirane kapacitete
- u četverogodišnjem programu nudimo zanimanje elektrotehničar, a u trogodišnjim programa zanimanje elektromehaničar, a prema potrebi i dodatna zanimanja: elektroinstalater, elektroničar, elektromonter, monter za fotonaponske sustave.
- cilj nam je ostvariti zapošljivost nudeći programe obrazovanja odraslih za stjecanje kvalifikacije (u tijeku je reverifikacija postojećih odobrenja) uz  naglasak na osposobljavanje i usavršavanje u elektroenergetici,
- programima osposobljavanja polaznici stječu znanja i vještina potrebne za obavljanje jednostavnijih poslova (monter optičkih kabela, monter klimatizacijskih sustava, monter alarmnih sustava, monter audio i video opreme, monter rasvjetnih tijela) dok će se usavršavanje provoditi kroz nekoliko modula koji predstavljaju nadogradnju ranije stečenih znanja i vještina u elektroenergetici uz nužnu dvostranu suradnju s gospodarskim sektorom.
- osim zainteresiranih sudionika iz lokalne zajednice (i šire), prednost nam je mogućnost organizacije mobilnosti i ljetnih škola za različite uzraste i skupine polaznika: vrtićka djeca, učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, nezaposleni, osobe s teškoćama, umirovljenici te ostali zainteresirani,
- RCK će se profilirati kao Edukacijski centar elektroenergetike za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnog osoblja, profesora koji dolaze sa stručnih studija te mentora iz realnog sektora,
- u cilju osiguranja dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, u skladu s njihovim sposobnostima, RCK otvara prostor uslugama za polaznike s teškoćama i osobe s invaliditetom.
Suradnja RCK-a s gospodarskim sektorom, ustanovama i drugim institucijama
Usmjerenošću aktivnosti RCK-a na tržište rada povećat će se interes gospodarskih subjekata, što će doprinijeti daljnjem razvoju strukovnog obrazovanja, posebice uvođenju novih programa koji imaju uporište u realnom sektoru te napretku gospodarstva. Već sada su zaključeni brojni Ugovori o poslovnoj suradnji s njima.
RCK osigurava kontinuirani profesionalni razvoj mentora kod poslodavaca (stjecanje pedagoških kompetencija), a gospodarski subjekti osiguravaju materijalne uvjete RCK-a (nabava nove opreme u skladu s potrebama gospodarstva, te je na taj način moguće osposobiti/usavršiti/obrazovati konkurentne polaznike ovisno o realnim potrebama,
Pojedini gospodarski subjekti pokazuju interes za stipendiranje učenika koji obavljaju praktičnu nastavu kod njih, a osim toga imamo iskustvo gdje su ponudili sufinanciranje nastavka obrazovanja učenika na visokim učilištima,
Zaključena je poslovna suradnje i s Visokom tehničko-poslovnom školom s p.j. - Politehnikom Pula i Tehničkim fakultetom Rijeka koji su važan čimbenik visokoškolskog obrazovanja na regionalnoj razini, gdje se obrazuju inženjeri budućnosti koji će imati visoko kvalitetno tehničko znanje,
Zaključena je suradnja i sa ustanovama za strukovno obrazovanje i sličnim međunarodnim centrima u području strukovnog obrazovanja, a posebno ističemo suradnju u sklopu projekta Balkan Junior sa međunarodnim centrima izvrsnosti u području elektrotehnike i mehatronike.
Vizija i misija RCK-a
„Osvješćivanje potreba i aktivnog pokretanja promjena za očuvanje vrijednosti, načina života i regionalnog gospodarstva u području elektroenergetike, unaprjeđenjem inicijalnog strukovnog obrazovanja, obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja temeljenog na radu, znanosti i inovacijama – trokutu znanja.”
Prema neslužbenim informacijama iznos koji će se bespovratno dodijeliti odabranim Centrima kompetentnosti bit će najviše 30 milijuna kuna, a u slučaju našeg RCK-a iskoristit će se za građevinske radove (rekonstrukciju, obnovu i adaptaciju postojeće školske radionice), za specijaliziranu opremu za rad RCK-a (radionice, laboratoriji, informatička oprema, namještaj itd.) te modernizaciju programa, kao i za unaprjeđenje znanja i vještina zaposlenika (u što će se uključiti i partnerska škola Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile iz Pazina).
"Nakon dovršetka postupka ocjenjivanja razvojnih planova Ministarstvo će izraditi završne ljestvice poretka na razini regionalnoga područja i (pod)sektora na način da će se zbrojiti ostvareni bodovi u sklopu postupka procjene potencijala predloženih ustanova za strukovno obrazovanje (bodovi ostvareni u prvome krugu bodovanja) i bodovi ostvareni vrednovanjem kvalitete dostavljenih razvojnih planova. Odlukom o imenovanju regionalnim centrima kompetentnosti proglasit će se ustanove s najvećim potencijalom i najboljim razvojnim planovima uz uvjet da su ostvarile, u pravilu, najmanje 50% od najvećega mogućeg broja bodova u oba kruga bodovanja". (Javni poziv osnivačima za kandidiranje ustanova za strukovno obrazovanje za imenovanje regionalnim centrima kompetentnosti od 17.5.2018.)

SŠMB - ustanova za strukovno obrazovanje s potencijalom i najvećom razinom spremnosti za imenovanje RCK-om - pdf

Detaljnije:
ELEKTROTETHNIKA I RAČUNALSTVO OD 2017. OVDJE!